Moja priča

„Moja priča“ je inicijativa koju je pokrenula Fondacija za socijalno uključivanje u BiH (FSU u BiH) – sekretarijat Koalicije KOMA. Ideja je prezentirana na 6 javnih debata koje su održane u aprilu i maju 2015. godine širom Bosne i Hercegovine, uz učešće građana BiH te predstavnika nevladinih organizacija i javnih institucija. Na javnim debatama je istaknuta potreba osvještavanja javnosti o problemu marginalizacije, njegovoj ozbiljnosti i raširenosti. Razumijevanje i podrška javnosti su veoma važni u procesima zagovaranja kod relevantnih institucija jer se na taj način pojačava pritisak na vlasti da poduzmu odgovarajuće korake. Odziv na inicijativu je veliki i pred Vama su do sada primljene priče na temu „Zašto sam na margini?“. Sve primljene priče objavljivaćemo u formi i na jeziku na kojem su napisane, uz neophodne redakcijske izmjene. Pored toga, priče će se jednom sedmično objavljivati na portalu www.manjine.ba.


Sanela Lindsay, Sarajevo

Priča 1: Van iz vrtića

Već treći dan smo, u trećem vrtiću, Hari i ja, njegova mama.

Hari ima autizam, ne govori i ne osvrće se na ono što mu se kaže. Ima i preporuku da ide u redovni vrtić. Kad sam vidjela s kakvim “entuzijazmom” je dočekan od osoblja vrtića u koji smo upućeni jer još nije ispunio svoju „kvotu“ djece s poteškoćama, ne želim da ga ostavim samog dok se ne navikne on i oni oko njega. Iz sata u sat, međutim, vidim da su njegove šanse za ostanak, i u ovom vrtiću, vrlo slabe. Nastavi čitati Sanela Lindsay, Sarajevo

Ružica Atanacković, Banjaluka

Grad Banjaluka unazad deset godina promoviše partnerstvo i umrežavanje između vladinog i nevladinog sektora, kao prioritetnu potrebu za racionalizaciju, podizanje kvaliteta usluga i  izgradnju  resursa u zajednici.

Razumljivo, jer najbolje odgovore na pitanje koje su potrebe stanovništva i pojedinih grupa, te kako ih zadovoljiti i smanjiti probleme koji proizilaze iz društvenih tokova, daće snaga partnerstva. Nastavi čitati Ružica Atanacković, Banjaluka

A. Lj., Sarajevo

Moj sin je jedan  prelijepi smeđokosi dječak od 4 godine. Moj sin ne govori…

Zamislite samo jedan svoj dan, ili jedan svoj sat bez najvećeg ljudskog dara – govora.

Da niste u stanju izraziti svoje potrebe i želje, da je svijet oko vas prepun boja, svjetala, zvukova i da su svakodnevne obične situacije za vas težak zadatak .

Mi živimo s tim… i nimalo  nije lako. Nastavi čitati A. Lj., Sarajevo

Branko Suzić, Banja Luka

Usljed ranjavanja u zoni borbenih dejstava u maju ratne 1993. godine, u svojoj 37. godini života ostao sam bez vida, jednog od osnovnih čula putem kojeg se percipira preko 90% okoline. Tada sam naprečac dospio iz svijeta videćih u svijet onih koji ne vide. Nisam ni slutio da će činjenica da sam postao slijepo lice tako drastično uticati na odnos društva i okoline prema stradalniku. Nastavi čitati Branko Suzić, Banja Luka

Borka Tadić, Banja Luka

Većina ljudi ne zna kako je to i šta znači biti na margini, ali hendikepirani, htjeli-ne htjeli, to ne mogu zaboraviti jer su se bar jednom u životu suočili s tom neprijatnošću.

Kao dijete nisam ni znala šta je margina, a nisam to mnogo ni osjećala jer su se pedesetih godina prošlog vijeka djeca mnogo više družila nego danas. Moji vršnjaci prilagođavali su svoje igre meni. Ja tada nisam znala da oni to čine. Mislila sa m jednostavno da je to tako, pa sam učestvovala u mnogim nestašlucima sa drugom djecom.

Nastavi čitati Borka Tadić, Banja Luka

Миленко Јовић, Дервента

Урођено оштећење вида на оба ока и до 60% у највећој мјери је одредило мој животни пут. Због кратковидости, коју сам по сваку цијену желио прикрити, још као дијете сам се осјећао да сам мање вриједности у односу на моје вршњаке. За припаднице љепшег пола сам био непримјетан, а nи код другара нисам боље пролазио. Често сам се повлачио у себе и размишљао шта даље да се ради и како изаћи из помало депресивног стања.

Nastavi čitati Миленко Јовић, Дервента

Irma Ćatović, Sarajevo

Kako je biti roditelj drugačijeg djeteta: Mia, anđeo sa ‘dijagnozom’

Jedne noći u januaru je rođena moja kćerka Mia. Mrvica koja mi je osvojila srce onog dana kada sam saznala da sam trudna. I instiktivno sam znala da će ta djevojčica biti nešto posebno. Nisam ni pomišljala na to da će biti „posebna“ u tom smislu da će biti atipično dijete, ali to nikada nije promijenilo moje osjećaje prema njoj ni kada smo dobili dijagnozu – visokofukcionalni autizam. Tada je imala 5 godina.

Nastavi čitati Irma Ćatović, Sarajevo

Udruženje “Zajedno”, Banja Luka

U našem društvu vlada stav da su osobe sa nekim ograničenjima, bilo da su ona fizičkog  ili  psihičkog karaktera, najčešće na samoj ivici, na margini hartije koja predstavlja naše društvo. Sama riječ „invalid“ klasifikuje nas u kategoriju ljudi koji manje vrijede. Označeni smo imenom i prezimenom kao oni koji se drže za korice nečijih riječi, vjerovanja i obećanja  koja se ne ispunjavaju. Naše  mišljenje i stavovi kao da nisu bitni, a riječi koje lica sa margine izgovaraju,  uglavnom su kao eho koji odjekuje u zraku. To što nam je jedan dio našeg zdravlja odgrizlo vrijeme, ljudi, život, ne znači da preostali dio našeg bića nije u mogućnost da nadoknadi onaj dio koji smo amputirali. Nastavi čitati Udruženje “Zajedno”, Banja Luka


Pozivamo članice Koalicije KOMA da nam dostave kratke tekstove svojih članova i korisnika na temu „Zašto sam na margini?“. Tekst treba imati između 300 i 500 riječi (otprilike 1 – 1.5 stranica kucanog teksta) i što praktičnije opisivati iskustva marginalizacije, negativne ali i pozitivne primjere iz svakodnevnog života. Priče treba dostaviti na e-mail adresu mojaprica@koma.ba, sa imenom i prezimenom i mjestom iz kojeg dolazite.

Koalicija marginalizovanih grupa u BiH – KOMA će prikupljene priče koristiti u zagovaračkim aktivnostima i kampanji osvještavanja javnosti objavljivanjem na web stranici Koalicije www.koma.ba, portalima (www.manjine.ba), u štampanim medijima, za radijske jinglove i video spotove. Osim redakcijskih izmjena neće biti suštinski mijenjane.

Razumijevanje i podrška javnosti su veoma važni u procesima zagovaranja kod relevantnih institucija jer se na taj način pojačava pritisak na vlasti da poduzmu odgovarajuće korake.

Nadamo se da ćete biti u prilici podržati naše napore u oblasti smanjenja marginalizacije građana Bosne i Hercegovine.