Izvještaj sa Javne debate „Reformska agenda i unapređenje položaja marginalizovanih grupa u BiH“, 27.4.2017.

Javna debata „Reformska agenda i unapređenje položaja marginalizovanih grupa u BiH“ održana je u četvrtak, 27.4.2017. u 11 h u hotelu Europe, ul. Vladislava Skarića 5, Sarajevo.

Pored 4 (3 Ž/1 M) predstavnika/ce Fondacije za socijalno uključivanje u Bosni i Hercegovini (FSU u BiH) i Inicijative za bolju i humaniju inkluziju (IBHI), javnoj debati je prisustvovao 21 učesnik/ca (13 Ž/8 M) – predstavnici vladinih institucija, parlamentarci/ke, predstavnici medija, akademske zajednice i nevladinog sektora.

Cilj javne debate je bio zagovaranje potpune implementacije Reformske agende i dijelova koji se odnose na socijalnu zaštitu i ugrožene kategorije, a koja je jedna od obaveza Bosne i Hercegovine na putu ka EU. Učesnicima javne debate unaprijed je dostavljen dokument „Reformska agenda i socijalna situacija u BiH“.

Program rada javne debate se sastojao od uvodnih izlaganja i diskusije kojoj su učesnici javne debate aktivno doprinijeli:

  • Otvaranje javne debate i pozdravna riječ – Ranka Ninković-Papić, direktorica FSU u BiH
  • Uvodne napomene – „Reformska agenda i socijalna situacija u BiH“ – Žarko Papić, direktor IBHI-a
  • Diskusija
  • Zaključna razmatranja i usvajanje preporuka

U diskusiji je istaknuto sljedeće:

  • Reformska agenda/program se bavi marginaliziranim grupama na neosjetljiv način;
  • Aktuelni sistem socijalne zaštite je fiskalno neodrživ i socijalno nepravedan;
  • Postavlja se pitanje da li je došlo vrijeme da se program revidira kako bi se obratila pažnja na marginalizirane grupe;
  • Reformska agenda je socijalno neosjetljiva i usmjerena na rješavanje fiskalnih problema;
  • Reformska agenda se mora doraditi i otvoriti aspekt socijalne zaštite;
  • Siromaštvo je postalo zabranjena tema i ne spominje se u govorima političkih aktera, vrlo lako se mogu očekivati socijalne tenzije koje mogu eksplodirati;
  • Revidirani dokument (potencijalno Reformska agenda II) bi trebao da bude domaće vlasništvo i morao bi garantovati nediskriminaciju i jednak tretman za OSI, te nove politike podrške ugroženim i marginalizovanim grupama, te jačanje kapaciteta njihovih organizacija;
  • Reformska agenda je urađena u konsultacijama sa Svjetskom bankom i MMF-om, i to bez onih kojih se najviše tiče;
  • Bez ozbiljnog pritiska na institucije ne može se ništa riješiti, vlast nije korektna prema svojim građanima;
  • Svjetska banka barata krivim procjenama, sredstava ima ali su pogrešno raspoređena;
  • Uskoro će se usvojiti „Strategija za unapređenje društvenog položaja lica sa invaliditetom u RS 2017-2026“ sa Akcionim planovima do 2020.;
  • Siromaštvo je evidentno i prisutno, i postaje sve veće, a podrška sve manja;
  • Došlo je vrijeme da se mjere predviđene Reformskom agendom moraju redefinisati;
  • Prisutna je velika pasivnost među organizacijama OSI;
  • Reformska agenda kao alat nije dobra i treba je mijenjati;
  • Većina ljudi malo zna o svemu ovome, treba raditi na podizanju svijesti kod građana;
  • Problem neodgovarajućeg odnosa građana na zakonske regulative;
  • Problem nekompetentnih javnih ustanova;
  • Veliki broj građana doveden je u stanje da ne može pružiti otpor;
  • Ne radi se dovoljno na podizanju kapaciteta organizacija, iako ima potencijala i snage;
  • Treba zagovarati implementaciju dokumenata koje je država potpisala;
  • Mediji su važni saveznici civilnog društva;
  • Društvo je sve pasivnije, nevladine organizacije nisu ujedinjene i ne dijele informacije jedni s drugima;
  • Mogućnost animiranja javnosti putem potpisivanja peticija i sličnih aktivnosti;
  • Pokret OSI je zaista nevidljiv u javnosti; mora se napraviti mehanizam kako da OSI budu vidljive svakodnevno jer vlasti ne pokazuju zainteresovanost;
  • Stav Ministarstva za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice KS je da, bez obzira na status, svima prava treba da budu ista, i ako se OSI ujedine i ako djeluju zajedno, može se nešto postići;
  • Evidentan je nedostatak političke volje;
  • Činjenica je da ni nevladine organizacije niti vladine institucije nisu jedinstveni, nema dovoljno vidljivosti NVO-a u javnosti;
  • Potencijalna rješenja bi mogla biti: pozivanje donosilaca odluka na javne skupove, poboljšanje vidljivosti NVO, te dosljedne demonstracije/mirni protesti;
  • Donose se zakoni koji nisu u skladu sa Ustavom i koji stvaraju nove socijalne slučajeve;
  • Potrebno je revidiranje reformskog procesa, ali se postavlja pitanje ko će pokrenuti taj proces;
  • Mediji su mnogo osjetljiviji i senzibilniji prema marginalizovanim grupama u odnosu na širu javnost;
  • Ljudi treba da se više otvore medijima i pozivaju ih;
  • Siromaštvo je sve veće, kao i bahatost političara;
  • Community Radio Otvorena mreža je otvoren za saradnju i zamišljen je kao servis nevladinog sektora;
  • Marginalizovane grupe nikad nisu bile zastupljene u medijima kao sad, ali se to još može poboljšati;
  • Nema dovoljno otvorenosti od strane nevladinih organizacija ka medijima i zbog toga marginalizovane grupe nisu dovoljno uključene;
  • Mirni protesti kao aktivnosti civilnog društva imaju svoju svrhu;
  • Mora se znati razgovarati sa međunarodnim akterima kao što su Svjetska banka i MMF.

U diskusiji je zaključeno sljedeće:

  • Nastavit će se raditi na buđenju svijesti javnosti;
  • Radit će se i dalje na povećanju vidljivosti i udruživanja, te na izgradnji kapaciteta nevladinih organizacija putem edukacija;
  • Raditi na razmatranju preporuka za redizajniranje Reformske agende;
  • Prijedlog da se na javnim servisima pokrene projekat – serijal o marginalizovanim grupama.

Medijska popraćenost:

Na javnoj debati je bilo prisutno 6 predstavnika (4 M/2 Ž) medija: Radio Otvorena mreža, RTRS, Fena, Boram i dva slobodna novinara.

Radio stanica:

Web portali:

 

Kompletan izvještaj u PDF formatu možete preuzeti klikom na ovaj link

Galerija fotografija sa održavanja Javne debate: