Izvještaj sa okruglog stola „Analiza potreba, prava i položaja osoba sa invaliditetom u BiH“, 5.4.2017.

U okviru USAID projekta Program održivosti civilnog društva, za sektor ljudska prava – marginalizovane grupe, koji implementiraju Fondacija za socijalno uključivanje u Bosni i Hercegovini (FSU u BiH) i Inicijativa za bolju i humaniju inkluziju (IBHI), 5. aprila 2017. organizovan je Okrugli sto na temu „Analiza potreba, prava i položaja osoba sa invaliditetom u BiH“, u 11 h u prostorijama Organizacije amputiraca UDAS RS, Sime Miljuša 2, Banja Luka. Pored 4 (3 Ž/1 M) predstavnika/ce Fondacije za socijalno uključivanje u BiH (FSU u BiH) i Inicijative za bolju i humaniju inkluziju (IBHI), Okruglom stolu su prisustvovala 34 učesnika/ce (22 M/12 Ž).

Cilj događaja je bio prezentacija istraživanja i dokumenta „Analiza potreba, prava i položaja osoba sa invaliditetom (OSI) u Bosni i Hercegovini“ u čijoj su pripremi aktivno učestvovale osobe sa invaliditetom (OSI), udruženja osoba sa invaliditetom, privredna društva koja zapošljavaju osobe sa invaliditetom, kao i osobe sa invaliditetom koje se samozapošljavaju, te pojedinci, a koju je FSU u BiH uradila u periodu novembar 2016. – februar 2017. u saradnji sa akademskom zajednicom i entitetskim Fondovima za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba sa invaliditetom (FBiH i RS).

 Program rada Okruglog stola se sastojao od uvodnih izlaganja i diskusije kojoj su učesnici okruglog stola doprinijeli:

  • Pozdravna riječ – Ranka Ninković-Papić, direktorica FSU u BiH
  • Prikaz Istraživanja Analize potreba, prava i položaja osoba sa invaliditetom u BiH, sa osvrtom na RS – dr. Ljubo Lepir
  • Analiza potreba, prava i položaja osoba sa invaliditetom u FBiH i uloga Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje OSI FBiH – Sabina Čano
  • Uloga Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje invalida RS – Sandra Trkulja
  • Zaključci i završna riječ

U diskusiji je istaknuto sljedeće:

  • Polazna osnova za izradu Analize je bio upitnik koji je popunilo 110 organizacija OSI iz BiH;
  • Istraživanje je urađeno multisektorski, u saradnji nevladinog sektora, akademske zajednice i entitetskih Fondova za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje OSI;
  • Jedan od ciljeva Analize je bio da se uvidi šta je to što država čini prema OSI/koje su to aktivne i pasivne mjere podrške koje država pruža, kako OSI to prepoznaju, i kakve to efekte ima – da li su mjere podrške dovoljne i kakva je percepcija aktivnih i pasivnih mjera podrške kod OSI;
  • Evidentna je nedovoljna posvećenost organizacija OSI;
  • Jedna od prednosti istraživanja je to što se došlo do stavova organizacija OSI;
  • Kao prioritetne oblasti u stavovima organizacija OSI istaknuti su: zdravstvena zaštita, zapošljavanje i rehabilitacija;
  • Fondovi za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje OSI sistemski najviše podržavaju aktivne mjere podrške;
  • Ne postoji prag socijalne sigurnosti, a ne postoji ni jedinstvena baza podataka o osobama sa invaliditetom, kao ni o njihovoj zaposlenosti;
  • Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje invalida RS ne zapošljava, već je institucija koja odgovara na zahtjeve, te posreduje u zapošljavanju OSI;
  • Veliki je značaj postojanja Fondova za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje OSI;
  • Socijalno poduzetništvo je dobar koncept za budućnost;
  • Niko neće pokrenuti određena pitanja o OSI, dok one same to ne pokrenu;
  • Koncept socijalnog poduzetništva još uvijek nije zaživio zbog problema administracije i sistemske nefunkcionalnosti;
  • U skladu sa članom 12. UN Konvencije o pravima osoba sa invaliditetom, sve osobe moraju imati jednak tretman pred zakonom;
  • Prisutan je problem ponašanja društva prema OSI, činjenica je da RVI imaju veća prava od OSI, OSI nemaju pristup brojnim ustanovama, uključujući i bolnice;
  • Potrebno je izvršiti pritisak na vlast kako bi se povećala sredstva Fonda;
  • Mora se nastaviti raditi na definisanju minimuma socijalne sigurnosti;
  • Ključni problem je neprimjenjivanje određenih odredaba zakona jer ne postoje mehanizmi kontrole;
  • Treba zagovarati povoljnija zakonska rješenja;
  • Organizacije OSI, kao i privatni sektor, bi trebalo da se bliže informišu o radu Fonda;
  • Veliki broj zakonskih odredaba se ne implementira;
  • Zapošljavanje je najbolji vid zbrinjavanja OSI;
  • Fond ne treba da bude samo servis, već treba i da osmišljava određene programe podrške za OSI;
  • Kod organizacija osoba s invaliditetom je prisutan veliki interes za socijalno poduzetništvo, i u skladu s tim treba se stvoriti opšta klima za razvoj socijalnog poduzetništva;
  • Treba prestati govoriti o margini, jer su ljudi tu pošto se društvo tako ponaša prema njima;
  • Izostaju efekti mjera podrške, nedostaju mehanizmi kontrole protoka sredstava;
  • Trebalo bi definisati kategorije koje se mogu profesionalno osposobljavati kako ne bi izgubili pojedine beneficije kao korisnici određene pomoći;
  • Pored prioritetnih oblasti zdravstvene zaštite i zapošljavanja, prisutan je i problem socijalne zaštite i izjednačavanja mogućnosti;
  • Centar za profesionalnu rehabilitaciju OSI treba postići veće efekte u prekvalifikaciji i zapošljavanju OSI;
  • Izvršenjem određenih izmjena zakona ili podzakonskih akata u socijalnoj zaštiti obezbijedio bi se bolji položaj OSI na svim nivoima;
  • Potrebno je jačanje kapaciteta organizacija OSI. Ove bi se organizacije trebale bolje upoznati s radom Zavoda za zapošljavanje i Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje OSI;
  • Ovo istraživanje je dobra osnova za kreativno razmišljanje i mehanizam za buduće aktivnosti;
  • Ne postoji dobro organizovan pokret OSI i treba pobuditi interes organizacija OSI;
  • Jako je važno da zakon ima dobar koncept kako bi bio primjenjiv.

 U diskusiji je zaključeno sljedeće:

  • Potrebno je inicirati razvoj socijalnog poduzetništva i usvajanje Strategije socijalnog poduzetništva, u cilju povećanja zaposlenosti OSI;
  • Istraživanje „Analiza potreba, prava i položaja osoba sa invaliditetom u BiH“ je usvojena i predstavlja alat/mehanizam za buduće aktivnosti;
  • Potrebno je da se veći broj organizacija OSI aktivira i izvrši pritisak na vlast;
  • Akcenat staviti na stvaranje povoljnog okruženja za razvoj socijalnog poduzetništva;
  • Bitno je jačati kapacitete organizacija OSI.

Medijska popraćenost:

Medijsko prisustvo na Okruglom stolu je bilo dobro. Bilo je prisutno 5 predstavnika iz 5 medija (4 M/1 Ž): Radio Otvorena mreža, BH Radio 1, BN TV, RTRS, Inicijativa TV.

Televizije:

Radio stanica:

Web portali:

 

Kompletan izvještaj u PDF formatu možete preuzeti klikom na ovaj link

Galerija fotografija sa održavanja okruglog stola: