Izvještaj sa Okruglog stola „Planiranje razvoja socijalnog poduzetništva – primjer Kantona Sarajevo“

Okrugli sto „Planiranje razvoja socijalnog poduzetništva – primjer Kantona Sarajevo“ u okviru kampanje „Donošenje novih politika i mjera u oblasti socijalnog preduzetništva“ održan je u utorak, 25.4.2017. u 11 h u hotelu Europe, ul. Vladislava Skarića 5, Sarajevo.

Pored 4 (3 Ž/1 M) predstavnika/ce Fondacije za socijalno uključivanje u Bosni i Hercegovini (FSU u BiH) i Inicijative za bolju i humaniju inkluziju (IBHI), Okruglom stolu je prisustvovalo 27 učesnika (13 Ž/14 M) – predstavnici socijalnih preduzeća, vladinih institucija, akademske zajednice i nevladinog sektora.

Cilj Okruglog stola je bio zagovaranje implementacije mjera iz Strategije razvoja Kantona Sarajevo do 2020., sa naglaskom na mjere i projekte socijalnog poduzetništva, te njihovih potencijalnih repliciranja na druge kantone u FBiH. Učesnicima Okruglog stola unaprijed je dostavljen dokument „Planiranje razvoja socijalnog poduzetništva – primjer Kantona Sarajevo“.

Program rada Okruglog stola se sastojao od uvodnih izlaganja i diskusije kojoj su učesnici Okruglog stola aktivno doprinijeli:

  • Otvaranje Okruglog stola i pozdravna riječ – Ranka Ninković-Papić, direktorica, Fondacija za socijalno uključivanje u BiH (FSU u BiH)
  • Pozdravna riječ i uvodne napomene – Majda Fetahagić, pomoćnik direktora, Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo
  • „Planiranje razvoja socijalnog poduzetništva – primjer Kantona Sarajevo“ – Žarko Papić, direktor, Inicijativa za bolju i humaniju inkluziju (IBHI)
  • Diskusija
  • Zaključna razmatranja i usvajanje preporuka

U diskusiji je istaknuto sljedeće:

  • Strategija razvoja KS do 2020. je ključni razvojni dokument kantona u kojem se radi o integralnom pristupu (ekonomski, društveni, okolišni, infrastrukturni);
  • Model socijalnog poduzetništva je ugrađen u cilj koji se odnosi na zaposlenost, planirano je da se radi na taj način u svim kantonima;
  • Potrebno je uspostaviti inovativne modele zapošljavanja jer nezaposlenost nije samo ekonomski, već i socijalni problem koji traži nova rješenja;
  • Finansiranje socijalnog poduzetništva putem projekata stranih donatora nije održivo;
  • Socijalno poduzetništvo je tranzicija „socijale“ ka radu koje omogućava svima onima koji su na margini da žive normalan život;
  • Dobit socijalnih preduzeća se koristi za razvoj preduzeća ili za novo zapošljavanje;
  • Bitno je uspostaviti Centar za razvoj socijalnog poduzetništva koji će biti institucionalni pokretač i koji će imati edukativnu funkciju, kao i funkciju evaluacije i monitoringa socijalnog poduzetništva; te koji bi pružao podršku neovisno od entitetskih fondova za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje OSI i udruženja OSI;
  • Zakonsko rješenje ovog pitanja treba da što prije ugleda svjetlo dana;
  • Ne treba prepisivati propise iz evropske prakse, već treba uzeti dobre primjere i prilagoditi ih našim uslovima;
  • Bilo bi dobro da se ovo pitanje riješi na entitetskom, a ne na kantonalnim nivoima;
  • Ono što bi trebalo da posluži kao kičma za ocjenu stanja jesu registri stanovništva;
  • Postoje mjere za zapošljavanje, ali je sistem loše napravljen, nedostaju statistički podaci, nedostaje kadar, prisutna je nezainteresovanost za prekvalifikaciju, generalno sistem vrijednosti nije dobar;
  • Zavod za zapošljavanje stoji na raspolaganju i ima sredstava za zapošljavanje;
  • Sistem socijalnih subvencija potpuno zanemaruje stvarnu situaciju i u suprotnosti je sa tržišnom privredom;
  • Neka od rješenja su: Zakon o osnovama socijalne zaštite, jedinstveni registar svih korisnika socijalnih transfera i uvođenje indirektnog imovinskog cenzusa;
  • Strategija bi mogla uvezivati i razvijati preciznije komunikacijske mehanizme koji bi omogućili bolju radnu aktivaciju korisnika;
  • Nevladin sektor je u nezavidnom položaju jer nisu definirane operativne aktivnosti koje će finansirati rad udruženja koja se finansiraju po projektima, nevladin sektor treba da se aktivnije uključi u rješavanje problema u društvu;
  • Treba više promovisati ovakve inicijative, te raditi na promjeni svijesti stanovništva;
  • Socijalna preduzeća posluju na tržištu po istim principima kao i tradicionalna profitabilna preduzeća;
  • Tržište ne prepoznaje važnost saradnje i stvaranja povoljnijeg okruženja za razvoj preduzeća koja zapošljavaju osobe s invaliditetom;
  • Postojeće zakonske odredbe se ne poštuju, mora se raditi na stvaranju olakšica za socijalna preduzeća;
  • Prije usvajanja konačnog zakona mora se uzeti u obzir sve veći broj nameta, kao i mogućnost poreskih olakšica;
  • Određene grupe se ne prepoznaju na tržištu rada zbog korištenja prava iz socijalne zaštite, te samo određeni broj ljudi može preći iz socijale u radnu aktivaciju;
  • Sve je manje kadra i sveprisutan je problem iseljavanja ljudi i zatvaranja radnih mjesta;
  • Socijalno poduzetništvo je skroz nova ideja i još uvijek nije dovoljno razvijeno;
  • Nastojat će se pratiti primjer Kantona Sarajevo kada je ova oblast u pitanju;
  • Evidentan je problem raspodjele sredstava;
  • Postojeći zakoni i strategije, od kojih su brojni urađeni po svim evropskim standardima, se ne poštuju;
  • Strategija razvoja KS je „živi dokument“ koji predstavlja proces stalnog ažuriranja i praćenja;
  • U BiH postoji dosta neiskorištenog potencijala i inicijativa, administrativne prepreke su jedan od razloga za to;
  • Iskustva i mogućnosti iz Kantona Sarajevo treba da se prenesu i na druge kantone;
  • Segment socijalnog poduzetništva treba inkorporirati u Strategije razvoja drugih kantona.

U diskusiji je zaključeno sljedeće:

  • Ideja socijalnog poduzetništva koja je inkorporirana u Strategiju razvoja KS do 2020. je prihvaćena;
  • Pokrenut će se inicijative i u drugim kantonima kako bi se ova ideja ugradila u trenutne Strategije razvoja drugih kantona;
  • Uputit će se informacija Federalnom ministarstvu razvoja, poduzetništva i obrta i Federalnom ministarstvu rada i socijalne politike sa preporukama sa Okruglog stola.

Medijska popraćenost:

Na Okruglom stolu je bilo prisutno 5 predstavnika/ce (3 M/2 Ž) medija: BH Radio 1, Boram, TVSA, FENA, Radio Otvorena mreža.

Televizije:

Web portali:

 

Kompletan izvještaj u PDF formatu možete preuzeti klikom na ovaj link

Galerija fotografija sa održavanja Okruglog stola: