Održan Okrugli sto „Preporuke za stvaranje povoljnog okruženja za razvoj socijalnog poduzetništva u Bosni i Hercegovini“.

IMG_9287

Okrugli sto je održan u Sarajevu, u hotelu Bosnia, 18.11.2015. godine sa početkom u 11 sati. Pored 5 (4Ž/1M) predstavnika Fondacije za socijalno uključivanje u BiH (FSU u BiH) i Inicijative za bolju i humaniju inkluziju (IBHI), okruglom stolu je prisustvovalo 37 osoba (15M/22Ž) – predstavnici nevladinih organizacija, ministarstava, privatnog sektora i akademske zajednice.

Cilj okruglog stola bio je da se otvori diskusija u smjeru iznalaženja rješenja za stvaranje povoljnog okruženja za razvoj socijalnog poduzetništva u Bosni i Hercegovini. Učesnicima Okruglog stola unaprijed su dostavljeni dokumenti: 1. Policy brief „Zašto nam treba socijalno poduzetništvo u BiH“; 2. Analiza „Nivo razvijenosti socijalnog poduzetništva u BiH – glavni akteri i zakonski okvir“ kao osnova za diskusiju.

Program rada okruglog stola se sastojao od niza izlaganja i diskusije kojoj su učesnici okruglog stola aktivno doprinijeli:

  • Pozdravna riječ i uvod – Ranka Ninković-Papić, direktorica Fondacije za socijalno uključivanje u BiH
  • Pozdravna riječ – Zdravko Ćerović, pomoćnik ministra, Federalno Ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta
  • Donošenje novih politika i mjera u oblasti socijalnog poduzetništva, Žarko Papić, direktor, Inicijativa za bolju i humaniju inkluziju
  • Preporuke za stvaranje povoljnog okruženja za razvoj socijalnog poduzetništva u BiH iz perspektive Fonda – Sandra Trkulja, šef računovodstva, Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje invalida Republike Srpske
  • Preporuke za stvaranje povoljnog okruženja za razvoj socijalnog poduzetništva u BiH iz perspektive Fonda – Sabina Čano, viši stručni saradnik – sektor pripreme i razvoja, Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba sa invaliditetom FBiH

U diskusiji je naglašeno;

  • Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta podržava ovakve okrugle stolove čiji će zaključci uspješno pridonijeti realizaciji pitanja socijalnog poduzetništva. Ministarstvo kroz svoje osnovne dokumente (strateške, zakonske i podzakonske akte) planira da ovu oblast u FBiH učini što pogodnijom za stvaranje novih subjekata male privrede, rast, razvoj i opstanak kao i povećanje stepena zaposlenosti.
  • Naglašeno je da je socijalna zaštita pasivna, neselektivna i statusno zasnovana i da uopšte ne rješava problem siromaštva. Umjesto te pasivnosti potrebno je da sistem socijalne zaštite počne aktivno investirati u socijalno poduzetništvo. Naša bolja budućnost je u razvoju socijalnog poduzetništva. Izlaz je u reformi što je i suština novog pristupa EU našoj zemlji. U kontekstu socijalne situacije, socijalno poduzetništvo čini važan faktor reforme i sistema socijalne zaštite i jačanja aktivnih mjera tržišta rada usmjerene na zapošljavanje. Socijalno poduzetništvo čini spoj socijalne zaštite i zapošljavanja, tranziciju „socijale“ u zapošljavanje, dakle ima i socijalni i ekonomski značaj. Istovremeno to je poluga socijalnog uključivanja onih koji su isključeni, od nezaposlenih do ranjivih grupa (osobe sa invaliditetom, Romi, žene, itd.). Ono aktivira pasivne sisteme socijalne zaštite i zapošljavanja te je bitno za realizaciju reforme. Stoga je pravi trenutak za razvoj politika i mjera koje će razvijati socijalno poduzetništvo i ublažiti socijalnu krizu.
  • Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji, osposobljavanju i zapošljavanju invalida u RS je dobar prema preduzećima koji zapošljavaju invalide, imaju povlastice koje se odnose na plaćanje električne energije, komunalnih usluga i telefonskih usluga po tarifama za domaćinstvo. Naglašeno je da Fond na diskusijama, kao što je ovaj okrugli sto, želi sugestije za unapređenje stanja jer je Fond taj koji može ministarstvu da uputi zahtjev za izmjene ili dopune zakona. Sve što može da unaprijedi zapošljavanje lica sa invaliditetom Fond želi to da postigne.
  • Naveden je problem nepostojanja precizne evidencije o pojedinačnim uplatama prema članovima 18. i 19. Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji, osposobljavanja i zapošljavanja osoba sa invaliditetom u FBiH, ali je izvjesno da su gubici zbog neizmirenja zakonskih obaveza po navedenim članovima Zakona znatni, te da se radi o sredstvima čijom bi se implementacijom osigurala mnogo kvalitetnija i obuhvatnija podrška procesima rehabilitacije i zapošljavanja osoba sa invaliditetom na području FBiH.
  • Tim ljudi u Ministarstvu za boračka pitanja KS je napravio strateški program za organizovanje boračkih zadruga, na koji način da budu kooperanti, na koji način da se napravi zadruga itd. Rečeno je da je prvi korak po pitanju socijalnog poduzetništva rješavanje zakonskih olakšica.
  • Naglašeno je da je socijalno poduzetništvo snaga i prilika za BiH. Spomenuta je Studija socijalnog poduzetništva koju je izradila IBHI i FSU u BiH. Ključni problem je da nemamo zakona koji razvrstava preduzeća po tome da li su socijalna ili ne. To je samo jedna od potvrda koja ukazuje koliko stvari je potrebno u zakonodnovnoj osnovi mijenjati.
  • Prohodnost u zapošljavanju i samozapošljavanju slijepih i slabovidnih lica u RS nije adekvatna niti je u skladu sa izraženim potrebama. U saradnji sa socijalnim partnerima, potrebno je baviti se pitanjem samozapošljavanja i pitanjem kvalitetnih poslova, uključujući i aspekte poput radnih uslova i napredovanja u karijeri. Rečeno je da je vidljivo da je socijalno poduzetništvo neminovnost za dalji razvoj i napredak u oba entiteta.
  • Istaknuto je da je zakonska regulativa ta koja ograničava mogućnost djelovanja socijalnih preduzeća. Upravo zbog zakonske regulative mnogi nisu u mogućnosti da vrše distribuciju svojih usluga i dobara.
  • Smatra se da je prijeko potrebna ozbiljna reforma zakonodavstva. Bitno je ulagati u zapošljavanje marginalizovanih grupa, pa čak ni da država nema dobitka makar neće imati gubitke jer neće imati troškove socijalne pomoći koja bi se davala korisnicima socijalne pomoći.
  • Socijalno poduzetništvo podrazumijeva određene benefite onima koji se time bave i da je država ta koja treba da to osposobi. Potreban je ambijent da se stvore preduslovi za formiranje socijalnog poduzetništva. Veoma je potrebno stvaranje normativnih formi da se sve marginalizovane grupe mogu uključiti i naći svoj radni angažman u socijalnom poduzetništvu.
  • Od velike važnosti je zapošljavanje mladih teško zapošljivih osoba – osobe sa Down sindromom. Treba da se u Strategiji uzme u obzir šira slika u kojoj će biti naglašeno da je potrebno dati mogućnosti da osobe sa Down sindromom budu radno uključene u jednoj fazi svog života, da ne ostanu jedina grupa na margini.
  • Postavljeno je pitanje ko će napraviti koncept koji se zove afirmacija zadružnog pokreta, zadružnih ideja i njihove moguće korisne implikacija na ukupan društveni ekonomski život, te da su IBHI i FSU u BIH ti koji bi na novi način sa svojim iskustvom i znanjem mogli staviti na dnevni red i delegirati nadležnim vlastima svoje ideje, jer su se stvorile historijske šanse da socijalno poduzetništvo zaživi kod nas u praksi.
  • Na osnovu pripremljenih dokumenata za Okrugli sto i diskusije usvojeni su sljedeći, osnovni, zaključci:
    • Pripremiti i usvojiti Strategije razvoja socijalnog poduzetništva u FBiH (planirana je u Programu rada Vlade FBiH 2015-2018.) i u RS.
    • Pripremiti i usvojiti Zakon o socijalnom poduzetništvu u FBiH i RS.
    • Osnovati Centar/Fond za razvoj socijalnog poduzetništva u FBiH (planiran u Programu rada Vlade FBiH 2015-2018.) i RS.
    • Poboljšati pristup socijalnih preduzeća finansijskim resursima pod povoljnim uslovima.
    • Razviti saradnju NVO-a u oblasti socijalnih usluga i socijalnih preduzeća.
    • Pripremiti i usvojiti zakonske osnove za formiranje i razvoj radničkih kooperativa kao oblika socijalnog poduzetništva (preuzimanje propalih preduzeća u neuspjelim privatizacijama od strane radnika).
    • Podržati razvoj zadruga i zadružnog pokreta, posebno za dijelove populacije koje su socijalno ugrožene.
  • Također su prihvaćene i šire preporuke iz dokumenta Analiza „Nivo razvijenosti socijalnog poduzetništva u BiH – glavni akteri i zakonski okvir“ .

Medijska popraćenost:

Medijsko prisustvo na okruglom stolu je bilo odlično. Bilo je prisutno 12 predstavnika iz 11 medija (3M/9Ž): Dnevni Avaz, medijska agencija FENA, senstv.eu, Oslobođenje, Hayat TV, FTV, TV Sahar, OBN, TV1, BH Radio 1 te Radio Slobodna Evropa.

Printani mediji:

  • Oslobođenje (19.11.2015.)
  • Dnevni avaz (19.11.2015.)
  • Oslobođenje (28.11.2015.)

Web portali:

Radio stanice:

  • BH Radio 1, 18.11.2015.

 

Kompletan izvještaj u PDF formatu možete preuzeti klikom na ovaj link

Galerija slika sa održavanja okruglog stola: