Održana javna debata „Manjine DA – manji NE”

U sklopu projekta održivosti civilnog društva (CSSP) Fondacija za socijalno uključivanje u Bosni i Hercegovini (FSU u BiH) i IBHI (Inicijativa za bolju i humaniju inkluziju) su 12. decembra u Sarajevu u hotelu „Bosnia“ održali Javnu debatu na temu „ManjiNE“ s početkom u 11 časova. Javna debata je jedna od aktivnosti zagovaračke kampanje „Donošenje izmjena i dopuna Izbornog zakona u domenu izbornih prava nacionalnih manjina“ koju Fondacija za socijalno uključivanje u BiH (FSU u BiH) i Inicijativa za bolju i humaniju inkluziju (IBHI) provode u okviru Projekta održivosti civilnog društva (CSSP) uz podršku Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) pod simboličnim sloganom:

„Biti manjina ne znači biti manji – manjiNE“

Učesnici javne debate nastojali su kroz diskusiju i konkretne prijedloge prepoznati i promovirati inicijative kako bi se utjecalo na ubrzanje procedure usvajanja neophodnih zakona kojim će manjine prestati biti manjine na način na koji to sada funkcioniše u bh. društvu. Na ovu temu govorili su  Jakob Finci, predsjednik Jevrejske zajednice u BiH i Žarko Papić, direktor Inicijative za bolju i humaniju inkluziju (IBHI)

Na osnovu opsežne i konstruktivne diskusije i polazeći od Preporuka usvojenih na Konferenciji “IMAMO I MI PRAVO NA IZBOR – Izmjene i dopune Izbornog zakona BiH – ljudska prava nacionalnih manjina i ostalih” (15.3.2016., Sarajevo), na Javnoj debati „ManjiNE“ usvojeni su sljedeći zaključci:

 

  1. Podržavaju se citirani zaključci i preporuke Međunarodne grupe za prava manjina o izvršenju presude Sejdić-Finci, upućeni Komitetu ministara Savjeta Evrope (od 28.11.2016.):

 

„Iako je provedba presude nužan korak kako bi se okončalo isključivanje iz političkog predstavljanja na temelju etničke pripadnosti i kako bi se garantovalo da se manjine u BiH više ne tretiraju kao građani drugog reda, bh. vlasti još uvijek nisu provele presudu unatoč ponavljanim izjavama i uvjeravanjima da će poduzeti potrebne korake kako bi osigurale provedbu…

Stoga pozivamo Komitet ministara da usvoji snažno formulisano privremeno rješenje – uključujući u njemu vremenski okvir za provedbu i konkretne rokove za radne grupe – pozivajući vlasti u BiH na usvajanje potrebnih mjera bez odgode za provedbu presude Suda i osiguravanje da manjinske zajednice u BiH imaju priliku da učinkovito sudjeluju u procesu konsultacija…

Mi također tražimo da se ovaj slučaj razmotri na sljedećem sastanku i da treba ostati na dnevnom redu budućih sastanaka sve dok se Presuda u potpunosti ne implementira u skladu sa Konvencijom.“

  1. Odvojiti provođenje presude Suda iz Strazbura u slučaju Sejdić-Finci čije provođenje traži promjenu Ustava BiH od drugih nužnih dopuna i izmjena Izbornog zakona BiH, koje su šire i politički komplikovanije.
  2.  Izmijeniti Ustav BiH tako da se u Predsjedništvu BiH bira jedan kandidat iz Republike Srpske i dva kandidata iz Federacije BiH s tim da više od jednog ne može biti iz reda istog konstitutivnog naroda, odnosno ostalih.
  3. Nacionalne manjine, njih 17, i ostali (tj. oni koji se ne deklarišu kao pripadnici tri konstitutivna naroda) čine cjelinu manjina, a njihov neposredni izbor u opštinskom vijeću ili skupštini, te gradskom vijeću ili skupštini ne treba uslovljavati njihovim procentualnim učešćem u stanovništvu, već:
    • Za opštine koje imaju do 17 vijećnika treba garantovati 1 mjesto pripadniku manjine (kako je u prethodnom stavu definisano).
    • Za opštine koje imaju više od 17 vijećnika treba garantovati 2 mjesta pripadnika manjina.
  4. Alternativno rješenje je da u sredinama sa manje od 3 % učešća manjina u stanovništvu treba garantovati 1 mjesto pripadniku manjine, a u sredinama sa više od 3 % učešća manjina u stanovništvu 2 mjesta za pripadnike manjina.
  5. Da bi se izbjegla politička zloupotreba lažnog izjašnjavanja od kandidata iz reda nacionalnih manjina mora se tražiti potvrda njegove manjinske organizacije da je deklarisani pripadnik manjine čiji kandidat želi da bude. Na taj način će manjine dobiti svoje stvarne predstavnike.
  6. Treba obezbijediti punu ravnopravnost konstitutivnih naroda u sredinama u kojima nisu većina.
  7. U kantonalnim skupštinama, također, zavisno od broja vijećnika (ili procentualnog učešća u stanovništvu) treba garantovati izbor 2-4 pripadnika manjina.
  8. U Narodnoj Skupštini RS i Predstavničkom domu Parlamenta FBiH treba obezbijediti po 3 predstavnika za nacionalne manjine i ostale tj. za manjine.
  9. U Zastupničkom domu Parlamentarne Skupštine BiH treba obezbijediti također izbor 3 predstavnika manjina.
  10.  Sam izborni proces na dan izbora u poziciju specifične diskriminacije stavlja osobe sa invaliditetom (nepristupačno izborno mjesto, nema glasačkih listića na Brajevom pismu itd.) što ugrožava realizaciju izbornog prava osoba sa invaliditetom. Obaveza izbornih organa je da se ova vrsta diskriminacije otkloni.
  11.  U nastavku rada Interresorne radne grupe za dopune i izmjene Izbornog zakona BiH za člana radne grupe sa pravom glasa mora biti izabran predstavnik Vijeća za nacionalne manjine BiH.